Zašto je štampa “žuta”?
Iako ga danas koristimo gotovo svakodnevno, pojam „žuta štampa“ nastao je u potpuno drugačijem medijskom svetu — u vreme kada su novine bile glavni izvor informacija, ali i žestoke borbe za čitaoce.
Ovaj izraz se danas vezuje za medije koji preuveličavaju događaje, koriste senzacionalne naslove i često stavljaju efekat ispred tačnosti. Drugim rečima, to je novinarstvo koje više želi pažnju nego proverenu informaciju.
Ali sama „žuta“ boja u ovom kontekstu ima vrlo konkretno poreklo.
Medijska trka u Njujorku krajem 19. veka
Priča vodi u Njujork 1890-ih godina, kada su se dva velika lista borila za dominaciju na tržištu — „New York World“ u vlasništvu Džozefa Pulicera i „New York Journal“ Vilijama Randolfa Hersta.
U toj žestokoj konkurenciji, oba lista počinju da menjaju način izveštavanja. Umesto isključivo ozbiljnih političkih i ekonomskih tema, sve više prostora dobijaju priče koje privlače pažnju — dramatični događaji, ilustracije i veliki, upadljivi naslovi.
Cilj je bio jednostavan: prodati više primeraka.
„Žuti dečak“ kao prekretnica
U tom periodu pojavljuje se popularni strip lik poznat kao „Yellow Kid“ — dečak u žutoj spavaćici koji je brzo postao miljenik publike. Njegova popularnost značajno je povećala prodaju novina u kojima se pojavljivao.
Kada je konkurentski list preuzeo sličan sadržaj i angažovao istog crtača, rivalstvo je dodatno eskaliralo. Dva lista su praktično objavljivala vrlo slične stripove, što je dodatno pojačalo konkurenciju.
Zbog prepoznatljive žute boje u stripu, deo javnosti i konkurentska štampa počeli su podrugljivo da koriste izraz koji je povezivao takav tip sadržaja sa „žutom“.
Kako je nastao sam termin
Izraz „žuto novinarstvo“ ubrzo se proširio u javnosti, a prvi ga je u štampi upotrebio jedan urednik trećeg njujorškog lista, komentarišući novu praksu senzacionalnog izveštavanja.
Iako nije dao preciznu definiciju, termin se zadržao i vremenom postao opšti naziv za novinarstvo koje daje prednost dramatičnosti nad činjenicama.
Značenje koje se zadržalo do danas
Danas se „žuta štampa“ ne vezuje samo za štampane novine, već i za televiziju, portale i društvene mreže. Suština je ostala ista — sadržaj koji privlači pažnju, često na račun tačnosti i profesionalnih standarda.
I više od jednog veka kasnije, izraz nastao iz medijskog rivalstva i jednog popularnog stripa i dalje se koristi kao kritika senzacionalizma u medijima.
Ovaj članak je pročitalo 127 posetilaca portala!

