Danas se obeležava Svetski dan srca
Svetski dan srca se svake godine obeležava 29. septembra. Ove godine se odvija pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju srca i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.
Svake godine u svetu 18,6 milionaljudi umre od bolesti srca i krvnih sudova, a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 80% prevremenih smrti od srčanog i moždanog udara može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika: pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.
Od bolesti srca i krvnih sudova tokom 2023 godine u Srbiji je umrlo je 48.277 osoba, 22.422 muškaraca i 25.855 žena. Bolesti srca i krvnih sudova, sa učešćem od 49,8% u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Tokom 2023. godine, u strukturi smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova vodeće mesto pripalo je ostalim bolestima srca i krvnih sudova 37,1%, nakon čega je sledila smrtnost od ishemijskih bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti 35,0%, a smrtnost od hipertenzivne bolesti bila je na trećem mestu 22,4%.
Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom (AKS) je vodeći javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. U AKS spadaju akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris. Prema podacima populacionog registra za AKS, u Srbiji je u 2023. godini sa dijagnozom AKS evidentirano 21.625 slučajeva. Infarkt miokarda dijagnostikovan je kod 80,5%, a nestabilna angin pektoris kod 19,5% obolelih. Incidencija AKS iznosila je 207,9 na 100.000 stanovnika. Od ovog sindroma 2023. godine u Srbiji je umrlo 4255 osoba. Stopa smrtnosti od AKS iznosila je 36,7 na 100.000 stanovnika.
Među najznačajnije faktore rizika, koji su odgovorni za smrtnost od KVB, ubrajaju se povišen krvni pritisak kome se pripisuje 13% smrtnih slučajeva na globalnom nivou, zatim upotreba duvana 9%, povišen nivo šećera u krvi 6%, fizička neaktivnost 6% i prekomerna telesna masa i gojaznost 5%.
Ovaj članak je pročitalo 80 posetilaca portala!